Poslednjih godina sve više uviđamo koliko značajno naša ishrana utiče ne samo na telo, već i na um. Sve više naučnih istraživanja pokazuje kako ishrana može uticati na funkcionisanje mozga, pa čak i na naše mentalno blagostanje. Dr Joanna Jurek, specijalista za imunonutriciju i nutripsihijatriju, i psihodijetetičarka Kinga Wittenbeck, autorice knjige "Psihodijetika za svakoga, ili zdrav odnos prema hrani", ističu da dijeta igra ključnu ulogu ne samo u održavanju dobrog fizičkog zdravlja, već takođe mentalno zdravlje.
Emocionalna uloga ishrane
Kinga Wittenbeck napominje da hrana često igra emocionalnu ulogu u našim životima, na primjer kada jedemo tortu na rođendanskoj zabavi. Normalno je i zdravo kada hrana postane dio naših rituala i proslava. Međutim, problem nastaje kada hranu počnemo koristiti kako bismo se izborili sa stresom i negativnim emocijama, što može dovesti do nezdravih navika i u konačnici poremećaja u ishrani.
Poremećaji u ishrani i stres
Na dugotrajni stres, naše tijelo može reagirati povećanjem proizvodnje kortizola, što remeti kontrolu impulsa i može nas navesti da tražimo olakšanje jelom. Takvo ponašanje se vremenom može razviti u poremećaje u ishrani, koji nisu ograničeni na anoreksiju ili bulimiju, već pokrivaju širok raspon nezdravih ponašanja u ishrani, kao što je kompulzivno prejedanje ili restriktivna dijeta.
Psihobiotika i crijevna mikrobiota
Drugi važan aspekt na koji stručnjaci obraćaju pažnju je uloga crijevne mikrobiote u održavanju mentalnog zdravlja. Bioaktivne tvari koje proizvode crijevne bakterije mogu utjecati na proizvodnju neurotransmitera kao što su serotonin i dopamin, koji igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i ponašanja. Upotreba psihobiotika, odnosno probiotika sa svojstvima koja utječu na mentalno zdravlje, može podržati liječenje anksioznosti, depresije i ublažiti simptome stresa.
Inflamatorna teorija depresije
Dijeta također može utjecati na upale u tijelu, koje se sve više povezuju s razvojem depresije i drugih mentalnih bolesti. Prehrana bogata prerađenom hranom, zasićenim mastima i ugljikohidratima može dovesti do upale, dok dijete sa malo proupalnih markera, kao što je mediteranska dijeta, mogu pomoći u ublažavanju simptoma depresije.
Osnove su najvažnije
Ističući važnost osnovnih zdravstvenih faktora kao što su adekvatan san, ishrana, fizička aktivnost i hidratacija, stručnjaci podsjećaju da se ovi aspekti ne mogu zanemariti i očekuju da će suplementi riješiti sve probleme. Dobijanje prave količine sna, na primjer, može uvelike utjecati na regulaciju raspoloženja i ukupnu mentalnu ravnotežu.
Iz članka Katarzyne Czechowicz jasno je da naš odnos prema hrani ima veliki značaj ne samo za tijelo, već i za um. Razumijevanje ovih odnosa omogućava vam da svjesno oblikujete prehrambene navike koje podržavaju i fizičko i mentalno zdravlje. Više informacija o ovoj temi možete pronaći u članku na izvor.
Pozivam vas da nastavite čitati u sljedećim dijelovima, gdje ćemo nastaviti s raspravom o utjecaju prehrane na mentalno zdravlje i praktičnim savjetima za osobe koje zanima psihodietetika.